Dioklecijanova Palača u Splitu (17 km)
Split je veliki lučki grad i sjedište Splitsko-makarska nadbiskupija. U Splitu se nalaze i nekoliko sveučilišta. Porijeklo grada se pripisuje Dioklecijanovoj palači. Grad Split, zajedno s Dioklecijanovom palačom proglašen 1979. od strane UNESCO kao svjetska kulturna baština.
Stari grad Trogir (38 km)
Povijesna jezgra Trogira broji od 1997 kao svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Mjesto je izvanredan primjer kontinuiteta grada. Rimski grad Trogir je ne samo na Jadranu najbolje sačuvan romaničko-gotički kompleks, nego več u cijeloj istočnoj Europi.
"Stari Grad" na Hvar-u (65 km)
Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavio i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromjenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici.
Nacionalni park Krka (97 km)
Hrvatski Nacionalni park Krka obuhvaća površinu od 109,5 km² 45-kilometarske dionice rijeke Krke od Knina i Skradina i donji tok potoka Čikole. Nacionalni park je osnovan 1985. godine.
Katedrala Sv. Jakova u Šibenik-u (101 km)
Katedrala Svetog Jakova je najvažniji spomenik Šibenika i u Hrvatskoj Šibensko-kninskoj županiji i među najznačajnijih renesansnih dvoraca u Dalmaciji. Katedrala spada na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Nacionalni park Kornati (150 km)
Kornati su najgušća otočna skupina u Sredozemlju, te je nastao 1980. godine kao Nacionalni park pod strogom očuvanju. Ukupna površina ovog nacionalnog parka je 220 četvornih kilometara.Područje je krškom krajoliku.
Nacionalni park Paklenica (178 km)
Nacionalni park Paklenica je nacionalni park u Velebitu sa rasponom od 30 km sjeveroistočno od grada Zadra na hrvatskom Jadranu i oko jedan kilometar od Starigrada. Već je proglašen 1949. godine kao nacionalni park.
Stari grad Dubrovnik (204 km)
Grad kojeg zbog svoje kulturne važnosti, te stoljećima dug političkog posebnog statusa često nazivaju "Biser Jadrana" i "Hrvatska Atena". Godine 1979., povijesni centar je uvršten u popis svjetske kulturne baštine od UNESCO.
Nacionalni park Plitvička jezera (285 km)
Plitvička jezera zabilježena su 1979. godine kao jedna od prvih prirodnih znamenitosti diljem svijeta u UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine. Nacionalni park boji oko milijun posjetitelja godišnje. Ulaz u park se naplačuje i postoje stroga pravila ponašanja za posjetitelje.
Nacionalni park Mljet (150 km)
Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje 11. studenoga 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu.
Eufrazijeva bazilika u Poreč-u (513 km)
Crkva u današnjem obliku, sagrađena u 6. stoljeću, je jedan od najvažnijih vjerskih objekata u Hrvatskoj. Kako se skoro nimalo nije promijenila postala je u kasnijim vremenima jedan od glavnih referenci kasnoantičkih i ranobizantske umjetnosti na cijelom Jadranu; Godine 1997., bila je uključena u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.